cementni lapor

cementni lapor, miješana karbonatno-glinovita stijena sastavljena od kriptokristalastoga ili mikrokristalastoga kalcita i od siliciklastičnoga detritusa pelitskih dimenzija, prije svega gline, obično sadržavaju 20 – 80% gline te 20 – 80% kalcita. Zbog svoga su sastava glavna sirovina za proizvodnju cementa, a nazivaju se i cementni lapori. Na području Istre lapori su taloženi tijekom srednjega i gornjega eocena, geološkoga razdoblja koje odlikuje taloženje klastičnih sedimenata u sklopu tzv. fliške serije. Podlogu fliškoj seriji čine sivi laporoviti vapnenci i tzv. globigerinski lapori. Nakon njihova taloženja slijede pješčenjaci, potom vapnenačke i numulitne breče te fliška serija. Za naslage fliša karakteristična je izmjena slojeva lapora, siltita, pješčenjaka, konglomerata, breča i vapnenaca (Z. Magdalenić, 1972). Nalazimo ih u središnjem dijelu istar. poluotoka (Buje, Motovun–Karojba, Pazin, Čepić–Šušnjevica–Boljun) i na području »labinskoga poluotoka« (Labin–Ripenda–Koromačno). Debljna lapora u flišu varira od 1 do 15m, a najveća debljina registrirana je kod Svetoga Križa istočno od Buzeta (do 50m). Cement pripada skupini u vodi netopljivih hidrauličnih veziva. Po osnovnom kemijskom sastavu razlikuju se dvije osnovne vrste cementa: silikatni (osnovni su nositelji svojstava kalcijevi silikati) i aluminatni (osnovni su nositelji svojstava kalcijevi aluminati). Tipičan je predstavnik silikatnoga cementa portlandski cement – osnovni cement u graditeljstvu. Lužnata sastavnica je za proizvod-nju silikatnoga cementa vapnenac, a kisela je sastavnica glina ili kvarcni pijesak. Zato se kao najčešća sirovina za proizvodnju port-landskoga cementa rabi prirodna smjesa navedenih komponenata – lapor ili tupina. U Istri se portlandski cement proizvodi u Koromačnom (Holcim-Hrvatska d. o. o.) i Puli (Istra Cement d. d.). Aluminatni cement proizvodi se slično kao i portlandski cement, samo što se kao osnovne sirovine za proizvodnju rabe vapnenac i boksit s primjesama željeznih oksida i silikata. Osnovna je odlika ovoga cementa brzo stvrdnjavanje i otpornost na visoke temperature. U Istri se aluminatni cement proizvodi u Koromačnom.

LIT.: Z. Magdalenić, Sedimentologija fliških naslaga srednje Istre, Acta geologica VII/2, 39, Zagreb 1972; A. M. Nevil, Svojstva betona, Građevinska knjiga, Beograd 1976; I. Velić, J. Tišljar, D. Matičec, I. Vlahović, Opći prikaz geološke građe Istre, Vodič ekskurzija, 1. hrvatski geološki kongres, Opatija 1995; S. Marković, Hrvatske mineralne sirovine, Zagreb 2002.

T. Ženko, I. Matjašić